Večiti grad Rim u žalosti je za velikim slikarom Rafaelom Santijem koji je umro na vrhuncu slave. Telo mu leži u veličanstvenom Panteonu i oplakuju ga moćnici Rima – kardinali, biskupi, patriciji, pa čak i sam Sveti otac. Oplakuju čoveka koji ih je na svojim slikama učinio besmrtnim.
Zidovi velelepnih palata Vatikana – oslikani freskama, ukrašeni svilom, optočeni zlatom – kriju mračne tajne, zavere i grehove. Jedan čovek se suprotstavio najmoćnijim ljudima Rima zarad ljubavi jedne žene. Tajnu njihove strastvene ljubavne veze čuva jedna slika i prsten sa rubinom koji je vekovima bio sakriven na njoj.
U očima srca moga, lepota tvoja čista je k'o suza,
Ali moj verni kist nije joj ni prići.
Od ljubavi prema tebi, sve ostalo bledi.
– Sonet napisan na jednoj Rafaelovoj skici